O Hrvatima

O Hrvatima

Sve za Hrvatsku, Hrvatsku nizašto!

Franjo Tuđman

Hrvatska povijest ne počinje od stoljeća sedmog!

Ivan Biondić

Tuđe poštuj, svoje čuvaj i budi ponosan što si Hrvat!

Hrvatska izrijeka

Zaborav vlastitih korijena i vlastite povijesti na početku je svakog ljudskog otuđenja!

Josip Bozanić

 

Slika: Dolazak Hrvata, Oton Iveković (1869.- 1939.)



 

HRVATI - NA ISTOKU ZAPADA

 

Ova hrvatska povijesna priča temelji se na nizu historijskih i genetičkih vrela, natuknica, crtica i štiva o Hrvatima i njihovom jučer, danas, sutra, i to stvorenih do i od povijesnoga doba nastaloga 2013. godine ulaskom Republike Hrvatske u Europsku Uniju.

 

Hrvati su do svojih domovinskih prostora na istoku Zapadne Europe tekli i dotekli, kroz tisućljetno razdoblje prije Krista i kroz šeststoljetno doba pojave Krista, krećući se u prostorima od Kanaana dotičući i Egipat te prolazeći s obje strane Kavkaza, Kurdistanom i Perzijom, pa preko Zakavkazja i Karpata sve do alpsko-srednjoeuropsko-mediteranskoga područja. Istovremeno su bilježili i učvršćivali tragove svoga višestoljetnoga puta znanim postojbinama u širim prostorima Tanaisa i Krakova, kao i važnim međuetnijskim stapanjima od huritskih, hauravatiških, ukrajinskih, sarmatskih, antskih i inih do najvažnijih ilirskih i vlaških korjenika čiji se opstoj na ruševinama Rimskog carstva našao na vjetrometini mogućeg velikog europskog sukoba između Franaka i Bizanta. Dolazak malobrojnog, ali dobro organiziranog konjaničkog naroda s poznavanjem sedla, stremena i uzda, među milijunski autohtoni puk koji je u prostor pristizao kroz više od dvadeset tisuća godina - donekle je stabilizirao uzburkano područje i time pomogao da zasja prvotna iskra etnogeneze svekolikog stanovništva u hrvatski narod, kojem etimologiju imena Hrvat prema nekim novijim spoznajama stavlja se u kontekst postojanja neke vrste vladajuće kaste u nekolicini euroazijskih plemena i etnija - nazivane Hrvati. Tome nije usuprot niti spoznaja o iskonu imena Hrvat, kao onih ljudi koji u pradavnim dobima posjedovahu zemlju. Zanimljivo je i saznanje da su Hrvati odvajkada bili dobri bojovnici koji su se u ratovima uvijek znali neprijatelju odhrvati i izvojevati pobjedu.

    



O Hrvatima

Odtuda Hrvatima najvjerojatnije niče - ime, jezik i životna snaga, a od autohtonog starosjedilačkog stanovništva pak izvire - genetička slika s najbrojnijom haploskupinom Eu7, koja je u postotku veća nego u bilo kojega svjetskoga naroda te je stoga i nazvana hrvatskom. Poslije Aachenskog mira 812. hrvatske su zemlje potpale pod franačku, dakle, zapadnoeuropsku zonu interesa i u njoj su i ostale, a ta se istina i izričaj imena hrvatskog jasno nazire već i kroz povijesne zapise o knezu/kralju Trpimiru 852., o knezu Branimiru 879., o kralju Tomislavu 925. i nizu kraljeva iz vladarske dinastije Trpimirovića s najslavnijim među njima Petrom Krešimirom IV., koji je vladao od 1058. do 1074. sve do kralja Zvonimira 1100., kao i kroz svekoliko kulturno bivstvo Hrvata do danas.



Gesla

Gesla

http://www.rucevic.net

''Što pređi ti namriješe zasluži da zaista tvoje i bude!''  (Johann Wolfgang von Goethe, 1749.-1832.)

''Učinimo stvari što jednostavnijim, ali ne jednostavnijim od toga!" (Albert Einstein, 1879.-1955.) 

''Problem sa činjenicama je samo u tome što ih ima previše!'' (Samuel McChord Crotherds, 1857.-1927.)

''Zaborav vlastitih korijena i vlastite povijesti na početku je svakog ljudskog otuđenja!'' (Kardinal Josip Bozanić, Homilija na Božić 25. prosinca 2009.)

''Ne zanemarite molitve Duhu Svetomu istoga nam trojednoga Boga!'' (U prvim danima svoga pontifikata izreče papa Franjo - 2013.)

''Mislim dakle postojim!'' (Rene Descartes, 1596.-1650.)

             

Brojač posjeta

Obavijesti

Ovo web sjedište je još u radu i sadržajno se mijenja skoro svakodnevno!

Kontakt

Kontakt

 

Šaljite nam Vaša štiva, rodoslove, crtice, debate, pitanja, prijedloge i fotografije. Vaše zapise i slike ne vraćamo. Sve korisno i dobronamjerno objavljujemo, a ostalo spaljujemo u staroj krušnoj peći, i to samo u one dane kada se spravlja lepinja i kruh.

Pišimo i debatirajmo o rodu ručevskom i puku hrvatskom ne zaboravljajući da: ''Sve što je staro, negda je bilo novo.'' (Tacit, 56.-117.)

© Božidar Ručević, 2013.

GNU General Public Licenca omogućava pod određenim uvjetima slobodno umnožavanje, prerađivanje i priopćavanje: mapa, fotografija i teksta, ali tada sve prelazi pod pravila te i takve licence. Autor ne može jamčiti da uporaba nekih dijelova ovoga štiva ne će kršiti prava trećih osoba i rado će prihvatiti upozorenja o tome.

Provjerite i odgovorno postupite!

bozidar.rucevic@zg.t-com.hr